SOCIOLOGIJA

Jetzt loslegen. Gratis!
oder registrieren mit Ihrer E-Mail-Adresse
SOCIOLOGIJA von Mind Map: SOCIOLOGIJA

1. Znanost koja proučava društva i načine na koja ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.

1.1. Društveno djelovanje je djelovanje u kojem protagonist uzima u obzir djelovanje drugih.

1.1.1. E. Durkheim je 1897. napisao sociološku studiju "Stope samoubojstva".

1.2. Društvena struktura je relativno trajan, stabilan i uređen skup odnosa među ljudima.

1.2.1. Sastoji se od 4 elemenata: položaj, društvena uloga, društvene grupe i institucije.

1.3. Društvena determiniranost označuje da su ljudi društveno ograničeni i određeni normama.

1.3.1. Tehnički totalitarizam znači da je suvremeno doba ispunjeno tehnikom i čovjek je podređen tehnologiji.

2. Dijeli se na mikrosociologiju i makrosociologiju.

2.1. Mikrosociologija proučava izbliza ljudsko ponašanje, promatrajući interakcije "licem u lice".

2.2. Makrosociologija proučava veća društva i grupe, institucije i društvene sustave.

3. Nastanak sociologije je vezan za društvena zbivanja u Europi od kraja 18. st. do početka 20. st.

3.1. U 17. i 18. stoljeću nastaju teorije društvenog ugovora koje smatraju da društvo nastaje sporazumom izoliranih pojedinaca. Najpoznatiji teoretičari su Hobbes, Locke, Rousseau.

3.2. Osnivači sociologije su: August Comte (koji joj je dao ime), Herbert Spencer, Karl Marx. Emile Durkheim i Max Weber.

3.2.1. Auguste Comte osmislilo tri stadija razvoja društva u kojem se povijest promatra. Pozitivizam se odnosi na stajalište da se društvo i priroda mogu proučavati istim metodama.

3.2.2. Herbert Spencer je društvo podijelio na militarističko i industrijsko. Militarističko društvo je temeljeno na prinudi i centraliziranoj državi, industrijsko društvo je temeljeno na dobrovoljnoj suradnji i decentralizaciji vlasti.

3.2.3. Karl Marx je zaslužan za podjelu rada koja vodi nastanku suprostavljenih društvenih klasa. Osnovao je društvo jednakosti koje je nazvao komunizam.

3.2.4. Emile Durkheim je smatrao da su predmet izučavanja sociologije društvene činjenice koje postoje nezavisno od čovjekove svijesti ili volje.

3.2.5. Max Weber je sociologiju shvaćao kao sveobuhvatnu znanost o društvenom djelovanju odnosno akciji.Uveo je koncept idealni tip.

3.3. Najznačajnije teorijske perspektive u sociologiji su funkcionalistička, konfliktna i interakcionistička-

4. Kultura se u sociologiji odnosi na cjeloukupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi. Dijeli se na nematerijalnu kulturu (neopipljivi aspekti kulture) i na materijalnu (fizički proizvodi i objekti proizvedeni ljudskom rukom).

4.1. Tipovi društva kroz povijest prolaze različita razdoblja. Dijele se na: lovačka i sakupljačka, pastirska i ratarska, društva tradicionalnih država, industrijska društva i postindustrijsko društvo.

4.2. Kultura je zajednička, naučena, zasnovana na simbolima te se mijenja neprestano. Vrlo je bitno da se kultura odvija kroz 3 procesa (inovacija, difuzija i gubljenje kulturnih obrazaca).

4.3. Kultura se sastoji od nekoliko komponenata koje su vrlo bitne za njezin razvoj. Komponente kulture su: simboli, jezik, norme, vrijednosti i rituali.

4.3.1. Simbol je fenomen kojem je društveno propisano određeno značenje. Važno je da se simbol razlikuje od znaka.

4.3.2. Jezik je najbitnija komponenta ljudske kulture koji se može definirati kao društveno strukturiran sistem zvučnih obrazaca.

4.3.3. Norme su pravila o ponašanjima u određenim situacijama. Dijele se na Folkways, Mores, Tabui i zakone.

4.3.4. Vrijednosti su apstraktne ideje o tome što je dobro, ispravno i poželjno. Svako društvo i svaki pojedinac posjeduju određeni sustav vrijednosti.

4.3.5. Rituali su načini izražavanja središnjih vrijednosti i bitnih tema neke grupe. Dijele se na rituale prijelaza i rituale solidarnosti.

4.4. Subkultura je skup normi, vrijednosti i obrazaca ponašanja što razlikuje određenu grupu od ostalih članova društva. Kontrakultura je kad su vrijednosti, norme i obrasci ponašanja u potpunom raskoraku s kulturom društvene zajednice.

4.4.1. Tipovi kulture u suvremenim društvima su: visoka kultura, narodna kultura, masovna kultura i popularna kultura.

5. Socijalizacija je složen proces učenja kojim usvajamo znanja, stavove, vrijednosti i ponašanja neophodna za sudjelovanje u životu društva.

5.1. Biološki determinizam smatra da se većina osobina i ponašanja pojedinaca i grupa može objasniti univerzalnom prirodnim značajkama. Kulturni determinizam je stajalište da su za objašnjenje ponašanja odlučujući kulturni čimbenici koji se usvajaju socijalizacijom.

5.1.1. Primarna socijalizacija ostvaruje se u prvim godinama života i izuzetno je važna. Sekundarna socijalizacija započinje u kasnijem djetinstvu kad djeca dolaze u kontakt s drugim ljudima.

5.1.2. Čimbenici socijalizacije su grupe i institucije koje bitno utječu na proces socijalizacije. Najvažnije su: obitelj, škola, grupa vršnjaka te masovni mediji.

5.2. Identitet je skup ideja o tome kakvi smo mi i kakvi su drugu. Dijeli se na primarni i sekundarni. Socijalni identitet je vezan uz društvene razlike među pojedincima.

5.2.1. U primarni identitet spadaju osobnost, spol te ponekad srodstvo i etnicitet. Spol označava značajke koje razlikuju muškarca od žene. Rod se odnosi na razlike u stavovima i shvaćanjima razlika muškarca i žene.

5.2.2. U sekundarni identitet spadaju zanimanje, interesi, hobiji te stil života koji se razvija uslijed primarnog identiteta.

5.3. Sankcija je svaka reakcija drugih na ponašanje pojedinca ili grupe koja ima cilj osiguranje poštivanja normi.

5.3.1. Pozitivne sankcija (nagrada za konformnost), negativna (kazna za ponašanje koja odstupa od normi). Formalne sankcije imamo tamo gdje postoji određeno tijelo koje određuje usklađenost ponašanja s normama, a neformalne sankcije su manje organiziranije.

5.4. Devijantnost je ponašanje koje iznad prihvatljive mjere odstupa od normi što ih većina članova skupine ili društva prihvaća.

6. Društvene grupe su određeni broj ljudi koji je u relativno stalnoj i redovitoj interakciji. Agregat je skup anonimnih i međusobno nepovezanih pojedinaca koji su u isto vrijeme na istom mjestu.

6.1. Primarne grupe manje su i dugotrajnije u kojima među članovima postoji visok stupanj bliskosti i osjećajne povezanosti (obitelj, grupa prijatelja i grupa vršnjaka.

6.2. Sekundarne grupe brojnije su te njihovi članovi nisu posebno emotivno povezani, a njihove međusobne interakcije nisu tako sveobuhvatne.

6.2.1. Postoje tri stila rukovođenja grupama: autoritarni stil, demokratski stil i liberalni.

6.3. Referentne grupe služe kao osnovica i mjerilo za procjenjivanje i oblikovanje naših stavova, osjećaja i djelovanja.

7. Birokracija je hijerarhijska organizacija, racionalno zamišljena kako bi koordinirala rad većeg broja ljudi u rješavanju opsežnih administrativnih zadaća

7.1. Osnovna negativna obilježja odnosno disfunkcije su: Premještanje ciljeva, impersonalni i anonimni odnosi, obilježja birokrata i Parkinsonov zakon

8. Kolektivno ponašanje je spontano i nestrukturirano ponašanje većeg broja ljudi koje odstupa od prihvaćenih društvenih normi.

8.1. Raspršeno kolektivno ponašanje obuhvaća događaje koji su relativno spontani, kratkotrajni i uglavnom vrlo labavo strukturirani. Gomila je najpoznatiji primjer takvog ponašanja.

9. Društveni status je stupanj društvenog ugleda, jedan od osnovnih elemenata stratifikacije.

9.1. Društvena diferencijacija je oblik društvene nejednakosti koji nastaje zahvaljujući tome što članovi društva obavljaju različite djelatnosti. Društvena stratifikacija je poseban oblik društvene nejednakosti koji se odnosi na hijerarhijski poredane skupine.

10. Profesije su zanimanja utemeljena na sistematskim i formalnim znanjima. Sadrži četiri bitne značajke (specijalizirano znanje, briga za zajednicu, etički kodeks i ugled).

10.1. Socijalna pokretljivost označava pomicanje grupa ili pojedinaca između različitih socioekonomskih položaja. Dijeli se na intrageneracijsku mobilnost i intergeneracijsku mobilnost.

11. Obitelj je relativno trajna grupa povezana srodstvom, brakom ili usvajanjem čiji članovi žive zajedno, ekonomski surađuju i skrbe za potomstvo.

11.1. Glavne funkcije obitelji su: regulacija spolnoga ponašanja, reprodukcija, socijalizacija, skrb, zaštita i emocionalna potpora, pridavanje društvenoga položaja te ekonomska funkcija.

11.2. Brak je društveno prihvaćena seksualna zajednica dviju ili više osoba. Dva su osnovna oblika braka prisutna u društvima (monogamija i poligamija). Poligamija je mogućnost da supružnik ima više od jednog bračnog partnera.

11.2.1. Egzogamija je kulturno pravilo koje zabranjuje brak unutar srodničke grupe. Endogamija je pojava sklapanja braka unutar pojedine grupe. Incest je kada najbliži srodnici imaju spolne odnose.

11.2.2. Poliginija je brak muškarca s dvije ili više žena. Poliandrija je brak jedne žene s više muškaraca.